Ukoliko ste dobili dijagnozu dijabetes tip 2, vjerovatno ćete se nakon nekog vremena zapitati šta ako i da li može tip 2 dijabetesa preći u tip 1?
Razumljivo je da razmišljate na ovaj način, posebno ukoliko ste na insulinskoj terapiji. Ipak, ma koliko vam čudno zvučalo, odgovor na ovo pitanje je ne!
Da razjasnimo, dijabetes tip 1 i dijabetes tip 2 su najčešći oblici dijabetesa, ipak oni predstavljaju dva različita stanja.
Dijabetes tip 1 je auto imuno oboljenje, što znači da organizam sam napada ćelije pankreasa zadužene za proizvodnju insulina. Kao rezultat tog procesa, osoba sa dijagnozom dijabetesa tip 2 mora koristiti insulinsku terapiju kako bi preživjela. Dosadažnja istraživanja pokazuju da genetika i faktori kojima smo svakodnevno izloženi-okruženje, nepravilna ishrana i sl mogu dovesti do nastanka dijabetesa tip 1. ovaj tip dijabetesa najčešće se javlja kod djece, adolescenata i mladih osoba, ali se može razviti u bilo kom životnom dobu.
Dijabetes tip 2, oblik koji se najčešće javlja, je stanje insulinske irezistencije. Šta to znači? Insulinska irezistencija prestavlja stanje organizma u kome nije sposobno koristiit sopstveni insulin, kao rezultat, nivo šećera u krvi raste jer insulin ,,ne radi,, svoj posao, a vremenom pankreas prestaje proizvoditi dovoljno insulina za održavanje nivoa šećera u krvi u normalnim vrijednostima.
Osobe sa dijagnozom tip 2 mogu kontroslisati svoje stanje promjenama životnog stila.gubljenjem kilograma, zdravom ishranom i fizičkom aktivnošću. Ponekad je potrebna insulinska terapija.
Dijabetes tip 2 je najčešćr dijagnostifikovan kod osoba srednjih godina ili starijih. Genetika je jedan od faktora rizika za razvoj dijabetesa tip 2, ali životni stil i navike- prekomjerna težina, loša ishrana, nedostatak fizičke aktivnosti u velikoj mjeri povećavaju rizik za razvoj ovog stanja.
Zdrave životne navike su od velikog značaja kako za smanjenje rizika, tako i za kontolisanje novonastalog stanja organizma.
Birajte zdravu ishranu, postanite fizički aktivni i vodite računa o svojoj težini. Ukoliko osjetite povećanu žeđ, čest osjećaj umora, vrtoglavice i sl, obratite se svom ljekaru.
