Mediteranska ishrana je viševjekovni način ishrane zasnovan na najpopularnijim namjernicama mediteranskih zemalja — maslinovom ulju, voću, povrću, integralnim žitaricama, mahunarkama, orašastim plodovima i sjemenkama.
U ovom stilu ishrane crveno meso se rijetko konzumira, maslinovo ulje zamjenjuje maslac, a so se zamjenjuje začinima i biljem. Hrana se lagano kuva i vrlo malo priprema. Zamislite da otkidate sunčano sazrelo voće s grane i stavljate ga direktno u usta, i dobićete sliku ovog načina ishrane.
Najbolja stvar kod mediteranske ishrane je što vam pomaže da održite zdrav nivo šećera u krvi. Zapravo, Američko udruženje za dijabetes (ADA) preporučuje mediteransku ishranu zbog njenih koristi za kontrolu glikemije i smanjenje faktora rizika za kardiovaskularne bolesti, te kao održivu alternativu niskomasnom, visoko-ugljeno-hidratnom planu ishrane.
Može li mediteranska ishrana zaista pomoći u balansiranju šećera u krvi?
Dokazi do sada ukazuju na to da praćenje mediteranskog stila ishrane s manjim unosom ugljenih hidrata zaista može pomoći u regulisanju šećera u krvi. Otkriveno je da mediteranska ishrana ima pozitivan uticaj na razne hronične bolesti, pored njene sposobnosti da promoviše gubitak kilograma i smanji unos ugljenih hidrata.
Međutim, njen najistaknutiji benefit je smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti. Jednostavno rečeno, mediteranska ishrana se smatra „zdravom za srce.“
Mediteranska ishrana štiti srce smanjenjem i kontrolom krvnog pritiska i nivoa holesterola. Zapravo, prema nekim studijama, konzumacija mediteranske ishrane bogate maslinovim uljem tokom 1,5 godinu ili duže može zapravo poboljšati protok krvi u srcu više nego tipična niskomasna dijeta. To može pomoći u smanjenju napredovanja ateroskleroze, ili nakupljanja plaka u zidovima arterija. Antiupalne i antioksidativne osobine ove ishrane mogu smanjiti rizik od srčanog udara, a neke studije kažu i do 30%.