Mnogo pogrešnih informacija okružuju dijabetes, posebno kada je riječ o šećeru. Tokom mnogo godina, ljudi sa dijabetesom dobijali su instrukcije da izbjegavaju šećer kako bi pravilno kontrolisali nivo glukoze u krvi. Međutim, kontola nivoa glukoze je mnogo kompleksnija.
Kako razviti svijest o tome koje vrste šećera i koliko šećera je dozvoljeno? Šta sa šećerom kojise nalazi u voću- da li je u redu konzumirat ga? Hajde da pokušamo da razriješimo dileme i konfuzije nastale usled lošeg informisanja o šećeru.
Konzumiranje šećera izaziva dijabetes?!
Dijabetes nastaje usljed poramećaja funkcije imunog sistema. Kada se to dogodi, imuni siste uništava ćelije pankreasa koje stvaraju insulin. Tačan uzrok dijabetesa tip 1 nije poznat, na osnovu dosadašnjih istraživanja naučnici predpostavljaju da je riječ o visrusu ili genetska predispozicija. Dijabetes tip 2 je takođe nasljedan i predtavlja stanje insulinske irezistencije, što znači da tijelo ne koristi svoj insulin na pravi način. Prekomjerna težina i nezdrave navke u ishrani najćešći su krivci za razvoj pomenutog stanja.
Indirektno šećer može povećati šanse za razvoj dijabetesa tip 2, posebno kada je riječ o šećeru koji se nalazi u zaslađenim napitcima, zalađene namjernice su obično i vrlo kalorične što dalje može voditi posatu težine. Ali sam šećer nije i ne može biti okarakterisan kao glavni uzrok dijabetesa.
Hrana može sadržati ,,skrivene“ izvore šećera
Šećer kao namjernica, saharoza samo su neki od naziva za šećer, ipak iako postoji mnogo naziva, ma koliko oni prirodno zvučali, kao npr. Ogranska plava agava nektar-suština je ista, šećer je šećer. Med,molasa, kukuruzni sirup,dekstroza i sl. Samo su neke od namjernica koje su zaprova samo šećer.
Šećer se razlikuje od ugljenih hidrata
Fikcija:
Šećer je vrsta ugljenog hidrata. Neki ljudi kategorizuju ugljene hidrate u dvije grupacije: jednostavne i kompleksne.
Jednostavni hidrati kao što su: šećer, slatkiši, sokovi i voće. Složeni hidrati su hleb,pasta, riža i žitarice. Razlika izmeđiu ovih tipova hidrata jeu u hemijskoj strukturi, kao i u načinu asrobcije i varenja.
Zaključak: Šećer je ugljeni hidrat koliko i voće, pasta, hljeb itd. Možete ga konzumirati dok god vodite računa o količini unosa i pridržavate se plana ishrane.
Izbjegavajte voće jer sadrži šećer
Neke namjernice prirodno sadrže šećer ali imaju i veliku nutrijetivnu vrijednost: voće je dobar primjer. Sadrži i glukozu i fruktozu, ali i pregršt vitamina,minerala, fitonutrijenata i vlakana, za koje već znamo da su dobri za zdravlje.
Šećer koji se nalazi u voću nije rafinisani šećer kao onaj koji se nalazi i slatkišima ili sokovima. Ipak, voće, kao i sve druge namjernice, treba unositi u dnevnim potrebama prilagođenoj količini. Najbolje je konzumirati svježe ili zamrznuto voće, izbjegavajte voćne sokove koji obično sadrže dodatni šećer.
Previše šećera može dovesti do fatalnih oblika srčanih oboljenja
Skloni smo mišljenju da šećer prvenstveno negatino djeluje na dijabetes, međitim, dosadašnja istraživanja pokazala su da previše šećera povećava šanse za razvoj fatalnih srčanih oboljenja.
U studiji objavljenoj 2014. godine učesnici koji su unosili 25% više šećera na dnevnom nivou imali su duplo veće šanse da razviju neku fatalnu srčanu bolest od onih koji su umosili 10% manje kalorija iz šećera.
Nemoguće jez znati koliko šećera je dodato nekim pićima i hrani
Zahvaljujući promjenama u Deklaracijama o nutrijetivnim vrijednostima, procenat šećera se prikazuje na skoro svim proizvodima. Uputstva nutricionista je smanjiti izvor kalorija iz dodatnog šećera na manje od 10% dneve vrijednosti.
Sadržaj šećera je obično izražen u procentima i u gramima.
